Naslov Činitelji prihvaćanja javnih usluga e-participacije u Republici Hrvatskoj Naslov (engleski) Drivers of acceptance of public e-participation services in Republic of Croatia Autor Mario Klačmer Mentor Neven Vrček (mentor)Mentor Renata Mekovec (komentor)Član povjerenstva Diana Šimić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Anamarija Musa (član povjerenstva)Član povjerenstva Nikolina Žajdela Hrustek (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2020, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 351 - Posebne djelatnosti javne uprave Sažetak Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) s naglaskom na Internet i sve brojniji informacijski sustavi (IS) omogućuju brže, bolje i kvalitetnije društveno djelovanje. Prepoznala je to i država pa se elektroničkom upravom (e-upravom) naziva pružanje usluga građanima od strane državnih tijela koristeći informacijsko-komunikacijske tehnologije. Elektronička demokracija (e-demokracija), usmjerena na transformaciju političkog sustava, predstavlja jedan od glavnih strategijskih ciljeva te elektroničke uprave [54]. Elektronička participacija (e-participacija), kao dio elektroničke demokracije, posebna je vrsta usluge elektroničke uprave usmjerena na povećanje sudjelovanja građana u procesu donošenja političkih odluka i samim time unapređenja demokratskih procesa [1]. Naime, unutar klasičnog oblika demokracije, jedini participativni element jest sam čin glasanja koji predstavlja „delegiranje odluka ljudima ili strankama i samim time suzdržavanje od daljnjeg utjecaja na političke odluke“ [98]. Povijest poznaje i direktne oblike demokracije koji razvojem modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija ponovno dobivaju na važnosti. No usprkos ubrzanom razvoju tehnološke osnovice (Web 2.0 aplikacije), građani se i u 21. stoljeću osjećaju isključeno iz političkog života i utjecaja na političke odluke, odnosno umrežene tehnologije još uvijek nisu efikasan predvodnik demokratskih procesa [65]. Iako pregled literature pokazuje veći broj radova vezano uz e-participaciju (što govori i o aktualnosti teme), mali je broj istraživanja čimbenika utjecaja (eng. factors) na namjeru korištenja javnih usluga e-participacije u Republici Hrvatskoj. S toga, osnovni je cilj ovoga rada identificirati čimbenike utjecaja na namjeru korištenja i razviti okvir za mjerenje namjere korištenja javnih usluga e-participacije iz perspektive građana Republike Hrvatske kao korisnika, kao i ispitati strukturu potreba za raznim stupnjevima javnih usluga e-participacije. U tu svrhu predstavljeni model istraživanja ispituje povezanost sedam nezavisnih varijabli s namjerom korištenja javnih usluga e-participacije. Rad daje empirijsku evaluaciju proširenog Davis-ovog Modela prihvaćanja tehnologije s konstruktima Teorije planiranog ponašanja i Modela povjerenja. Posebna pažnja posvećena je razvoju mjernog instrumenta istraživanja, odnosno za potrebe empirijskog istraživanja i testiranja hipoteza razvijen je upitnik s 36 čestica Likertovog tipa mjerenih na ordinalnoj ljestvici s pet stupnjeva. U glavnom istraživanju podaci su prikupljeni metodom anketiranja i to na uzorku od 400 ispitanika na području Republike Hrvatske. Valjanost predloženog strukturalnog modela za mjerenje povezanosti predloženih čimbenika s namjerom korištenja javnim uslugama e-participacije ispitana je primjenom metode parcijalnih najmanjih kvadrata modeliranja strukturalnim jednadžbama (engl. Partial Least Squares Structural Equation Modeling, PLS-SEM) te su testirane hipoteze. Rezultati istraživanja potvrdili su pozitivno i značajno tri od sedam hipoteza, odnosno rezultati pokazuju da postoji pozitivna i statistički značajna povezanost između „Očekivane korisnosti“, „Očekivane kontrole ponašanja“ i „Povjerenja u Internet“ s namjerom korištenja javnim uslugama e-participacije.
Sažetak (engleski) Information and communication technology (ICT) with an emphasis on the Internet and the growing number of information systems (IS) enable faster, better and better quality social activities. The state has also recognized this, so electronic government (e-government) is called the provision of services to citizens by government bodies using information and communication technologies. Electronic democracy (e-democracy), aimed at transforming the political system, is one of the main strategic goals of this electronic government [54]. Electronic participation (e-participation), as part of e-democracy, is an e-government service aimed at increasing citizen participation in political decision-making and thus improving democratic processes [1]. Namely, within the classical form of democracy, the only participatory element is the very act of voting, which is “delegating decisions to people or parties and thus refraining from further influencing political decisions” [98]. History also knows the direct forms of democracy that are gaining on importance with the development of modern information and communication technologies. However, despite the accelerated development of the technological base (Web 2.0 applications), citizens in the 21st century also feel disconnected from political life and influences on political decisions, that is networked technologies are still not an effective leader of democratic processes [65]. Although the literature review shows a large number of papers related to e-participation (which also speaks to the relevance of the topic), there is a small number of studies of drivers of acceptance (factors) on the intention to use public e-participation services in the Republic of Croatia. Therefore, the main aim of this paper is to identify the factors of influence on the intention to use and to develop a framework for measuring the intention to use public eparticipation services from the perspective of the citizens of the Republic of Croatia as users, as well as to examine the structure of needs for different levels of public e-participation services. To this end, the presented research model examines the correlation of seven independent variables with the intention of using public e-participation services. The paper provides an empirical evaluation of the extended Davis Model of Technology Acceptance with Constructs of Planned Behavior Theory and the Model of Trust. Particular attention was given to the development of a measuring instrument of research, that is, for the purposes of empirical research and hypothesis testing, a questionnaire was developed with 36 items measured on a five-point ordinal Likert-type scale. In the main survey, data were collected by a survey method, based on a sample of 400 respondents in the Republic of Croatia. The validity of the proposed structural model for measuring the relationship between the proposed factors and the intention to use public e-participation services was tested using the Partial Least Squares Structural Equation Modeling (PLS-SEM) method and hypotheses were tested. The results of the research confirmed positively and significantly three out of seven hypotheses, that is, there is a positive and statistically significant correlation between "Expected usefulness", "Expected behavioral control" and "Trust in the Internet" with the intention of using public e-participation services.
Ključne riječi
E-uprava
Uprava 2.0
Web 2.0
E-demokracija
E-participacija
TAM
Ključne riječi (engleski)
E-government
Government 2.0
Web 2.0
E-democracy
E-participation
TAM
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:211:847258 Datum promocije 2020 Studijski program Naziv: Informacijske znanosti Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-08-24 07:19:44
